Arheološki muzej u Splitu upravo je završio još jednu fazu arheoloških istraživanja na lokalitetu sv. Martin u Podstrani, koja su se sustavno provodila od listopada 2022. godine u sklopu arheološkog nadzora nad građevinskim radovima rekonstrukcije potpornog zida na groblju. Sredstva za provođenje istraživanja osigurala je Općina Podstrana. Voditelj istraživanja je dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, zajedno sa stručnim timom ovog najstarijeg muzeja u Hrvatskoj.

Tijekom arheoloških istraživanja dokumentirani su vrijedni kameni nalazi, među njima nadgrobni spomenici s epigrafskim natpisima, fragmenti arhitekture te masivni kameni blokovi koji upućuju na postojanje starijih grobnih struktura. Posebno zanimljive rezultate donijela su probna istraživanja koja su otkrila ostatke četvrtastog popločanog objekta, unutar kojega su identificirane grobne komore građene od kamena i žbuke. Jedna od njih, duboka oko dva metra, sadržavala je više ukopa, dok je druga, koja je služila kao zajednička grobnica, sadržavala ostatke čak 58 pokojnika.

U konstrukciji grobnica korišteni su stariji antički i ranokršćanski elementi, poput pilastara i kamenih ulomaka, što jasno svjedoči o kontinuiranom korištenju i prenamjeni prostora kroz stoljeća. Uz ljudske ostatke pronađeni su i brojni predmeti svakodnevne i religijske uporabe; krunice, svetačke medaljice, perle, metalni brevar, pa čak i mletački novac, koji svjedoče o životu i običajima zajednice u 18. stoljeću.

Podsjetimo, Podstrana (antički Pituntium) nije tek prostor pojedinačnih nalaza, već povijesno iznimno slojevit krajolik u kojem se isprepliću tragovi prapovijesnih gradina, rimskih gospodarskih imanja, nekropola i komunikacija, ali i kasnijih ranokršćanskih i srednjovjekovnih sakralnih struktura. Upravo na području sv. Martina koncentriran je iznimno velik broj antičkih nalaza, što upućuje na postojanje važnog rimskog gospodarskog i memorijalnog kompleksa, ali i jedne od ključnih nekropola Pituntija. Dodatno, prostor Podstrane, smješten u primorskom dijelu nekadašnje Poljičke republike, kroz stoljeća je bio poprište složenih povijesnih procesa, ali i važnih političkih događaja ranosrednjovjekovne Hrvatske. Upravo se ovaj prostor dovodi u vezu s vladarskim slojem ranih hrvatskih knezova iz dinastije Trpimirovića, o čemu svjedoče povijesni izvori koji bilježe da se u neposrednoj blizini nalazio knežev dvor, dok se jedan od ključnih događaja, sklapanje mira između kneza i mletačkog dužda u 9. stoljeću, tradicionalno smješta upravo na području sv. Martina. Ovaj povijesni okvir daje posebnu težinu ovom lokalitetu, koji se ne može promatrati samo kao arheološko nalazište, već kao prostor u kojem se stoljećima preklapaju politička povijest, sakralna tradicija i svakodnevni život.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da su svi recentni nalazi otkriveni upravo na istom prostoru na kojem je pronađen znameniti natpis Lucija Artorija Kasta, rimskog vojskovođe iz 2. stoljeća. Riječ je o iznimnoj povijesnoj ličnosti čija je vojna karijera uključivala zapovijedanje nad više legija i čak dvjema britanskim legijama, zbog čega ga dio znanstvenika dovodi u vezu s mogućim povijesnim uzorom za legendu o kralju Arturu.

Upravo zato ova istraživanja imaju posebnu dimenziju. Ne radi se o bilo kojem lokalitetu, već o prostoru koji se može povezati s jednom od najpoznatijih svjetskih legendi. Dodatnu intrigantnost daje i činjenica da su na ovom području pronađeni sarkofag i drugi monumentalni elementi koji upućuju na mogućnost postojanja mauzoleja Lucija Artorija Kasta, kao i na kasnije sporove oko njegova imanja.

Najnovija istraživanja dodatno potvrđuju slojevitost ovog prostora. Na istom lokalitetu identificirani su ostaci novovjekovne crkve iz 18. ili 19. stoljeća, dok su u starijim slojevima pronađeni ulomci ranokršćanskog crkvenog namještaja. Sve upućuje na kontinuiranu sakralnu funkciju prostora, od antičkog memorijalnog kompleksa, preko ranokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja, do novovjekovnog groblja.

No, ključna pitanja tek se otvaraju. Krije li se na ovom prostoru i srednjovjekovna crkva u kojoj je, prema povijesnim izvorima, knez Mislav 839. godine sklopio mir s mletačkim duždom Petrom Tradenikom? Upravo se ovaj povijesni događaj, jedan od najranijih diplomatskih trenutaka hrvatske povijesti, tradicionalno smješta na područje današnje Podstrane.

Odgovore bi mogao donijeti nastavak arheoloških istraživanja koja će, bez sumnje, dodatno rasvijetliti povijest ovog iznimnog lokaliteta, a možda i potvrditi jednu od najintrigantnijih povijesnih priča na ovim prostorima.