23. 09 2017 @ 21:57
Naslovnica » Podstrana » Povijest Podstrane

Povijest Podstrane

Premda je Podstrana malo poznata u širim granicama svoje hrvatske domovine, ipak i ona može svome narodu pokazati vrijedne stranice svoje duge prošlosti.
Smještena u zagrljaju značajnog središta rimske  Salone i starohrvatskog Solina, romanskog  Splita i patrijahalnih Poljica, Podstrana se je vjekovima kao i svi naši krajevi, krvlju borila za svoju slobodu i nacionalnu samostalnost. Iako je mnogo toga nestalo u vihorima prohujalih stoljeća, dosta je toga  još ostalo iz čega se može rekonstruirati povijesno lice Podstrane
” (don Danko Vlašić).

Prije provale Avara i dolaska Hrvata na obale Jadranskoga mora početkom VII stoljeća poslije Krista, na prostoru današnje Podstrane živjeli su grčki doseljenici (arheološki ostaci na brdu Mutogras) i Delmati-Pituntini,  jedno od  mnogih iliriskih  plemena,  najvjerojatnije građani rimske naseobine Pituntium (arheološki ostaci rimske kulture iz tog doba; Polača, dvorac Cindro, lokalitet crkvice sv. Martina itd ). Dakle, doseljenjem Hrvata organizira se društveni i politički život na području bivše rimske pokrajine Dalmacije i više Rimljani nisu mogli vladati ovim prostorom kao do tada. Zbog sve češćih nasrtaja i obračuna na moru, već 839. godine mletački dužd Petar Tradenik bio je prisiljen potpisati sporazum u kneževskom dvoru u sv. Martinu sa hrvatskim knezom Mislavom o mirnom i slobodnom plovljenju Jadranskim morem (povijesni izvor: mletačka kronika đakona Ivana potkraj X st.).

Nažalost kao i danas, naši su se pređi često sukobljavali i međusobno. Iz tog perioda treba spomenuti pogibiju splitskog nadbiskupa (Rajnerija) Arnira koji je kamenovan podno brda Mutogras u Podstrani (1180 godine) a sve zbog svađa o granici splitske i omiške komune. Pored tih lokalnih sukobljavanja i teškog kmetskog života, žitelji svih staroslavenskih naselja na području današnje Podstrane često su se sukobljavali  s mlečanima i turcima. Poljica i poljička prividna neovisnost konačno su i zauvijek izgubila svoju samostalnost braneći svoje primorske granice u borbi s Napoleonovom vojskom na ušću rijeke Žrnovnice. Tako su nakon propasti Mletačke Republike  i  odlaskom Turaka  krajem  18.  stoljeća, 1807.   godine,  došli  u  ove  krajeve   novi  osvajači –  Francuzi.   Nakon   nepunih   10   godina    francuske  uprave na  našim  prostorima,  razjedinjene  hrvatske zemlje borile su se na razne načine za svoju samostalnost. Dalmacija i Istra pod dominacijom talijanaša a Zagreb i Slavonija pod Austrijom i Austro-ugarskom, dočekale su 1. Svjetski rat i pad Austro-ugarske monarhije (1918.).Tako je nakon četverogodišnjeg rata na ovim prostorima stvorena južnoslavenska zajednica Srba, Hrvata i Slovenaca  kasnije nazvana Kraljevina Jugoslavija. Pod njezinim je jarmom hrvatski narod dočekao 2. Svjetski rat. Velike žrtve koje je hrvatski narod dao u 2. Svjetskom ratu, ratujući u raznim vojskama za slobodu i konačno osamostaljenje, nisu nažalost dale očekivani rezultat. Ne samo što nisu izborili svoju samostalnost već su upali u kandže velikosrpske komunističke vlasti koja je daljnjih 60 godina bila tamnica hrvatskog naroda.

Konačnu slobodu i samostalnost hrvatski je narod izvojevao 1996. godine nakon neravnopravnog i krvavog rata sa velikosrpskim okupatorom. I u tom Domovinskom ratu Podstrana je dala velik doprinos u konačnoj pobjedi ali položene žrtve na oltar Domovine u usporedbi sa prethodnima, nisu bile uzalud. Mi danas konačno na temeljima povijesti krvlju ispisanoj, baštinimo slobodu i neovisnost koju su mnogi naši znani i neznani branitelji i heroji izborili za nas i buduće generacije.